Što je nulta stopa emisija i što je potrebno da bi se postigla?
Upoznajte se s definicijom nulte stope i svime što tvrtke u privatnom sektoru mogu učiniti kako bi pomogle zaustaviti klimatske promjene. Naučite kako izraditi strategiju smanjenja ugljičnih emisija usklađenu s međunarodno priznatim znanstvenim ciljevima.
Što nulta stopa znači u borbi protiv klimatskih promjena?
Znanstvenici su suglasni u tome da su prekomjernim stvaranjem stakleničkih plinova ljudi poremetili finu ravnotežu u atmosferi, koja omogućuje život na našem planetu. Potrošnja fosilnih goriva, krčenje šuma i druge aktivnosti poveli su Zemlju putem klimatskih promjena uz potencijalno katastrofalne posljedice.
Hitna potreba za zaustavljanjem globalnog zatopljenja promjenom načina upotrebe energije, tla i kemikalija potiče napore u okviru međunarodne suradnje na postizanju nulte stope emisija.” Ako pojedinci i tvrtke brzo ne poduzmu korake u smjeru nulte stope emisija na planetarnoj razini, nepovratne su klimatske promjene neizbježne. Što je točno nulta stopa emisija i kako je postići?
Nultom stopom emisija opisuje se stanje u kojem je količina stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu jednaka količini tih plinova uklonjenih iz nje. Da bi se došlo do tog stanja, ljudi mogu promijeniti svoj način života kako bi smanjili emisije stakleničkih plinova. Učinke prekomjernih emisija koje ekosustav ne može prirodno apsorbirati moguće je i kompenzirati putem inicijativa kao što su pošumljavanje, promjene načina upotrebe tla i uklanjanje ugljičnog dioksida.
Ugljični dioksid (CO2) čini gotovo 75 % stakleničkih plinova, od čega velika većina potječe od upotrebe fosilnih goriva u prijevozu i industriji. Ostatak stakleničkih plinova koji se moraju uravnotežiti čine metan, dušični oksid i fluorougljici.
Razgovor o emisijama: nekoliko definicija pojmova povezanih s nultom stopom
Lako je zbuniti se u terminologiji koja se pojavljuje u razgovorima o klimatskim promjenama. Evo nekoliko definicija popularnih fraza čije je značenje slično nultoj stopi.
Ugljična neutralnost. Ugljična neutralnost znači da je CO2 emitiran u okviru ljudskih aktivnosti u potpunoj ravnoteži s primijenjenim mehanizmima za smanjenje CO2 ili uklanjanje ugljika, bilo putem pošumljavanja ili tehnologije za uklanjanje ugljika. Biti ugljično neutralan, međutim, ne mora značiti da se tim aktivnostima postiže nulta stopa emisije svih stakleničkih plinova; taj se pojam odnosi samo na CO2. U tome je razlika između ugljične neutralnosti i nulte stope emisija.
Nulta stopa emisija ugljika. Informacije o nultoj stopi emisija ugljikanulta stopa emisija ugljika sinonim za ugljičnu neutralnost. Kada tvrtka ili ustanova postigne nultu stopu emisija ugljika, to znači da se uhvatila ukoštac s najvećim prijestupnikom među stakleničkim plinovima, ugljičnim dioksidom (CO2).
Kompenzacija ugljika. Tvrtke mogu kompenzirati CO2 koji otpuštaju u atmosferu putem potpore inicijativama za njegovo uklanjanje, poput pošumljavanja, financiranja istraživanja o upotrebi čiste energije ili plaćanja za fizičko uklanjanje CO2 iz zraka.
Negativan ugljični otisak. Negativan je ugljični otisak veliko postignuće. To znači da se aktivnostima tvrtke ili ustanove iz atmosfere uklanja više CO2 nego što se u nju ispušta.
Pozitivna klimatska bilanca. Pozitivna klimatska bilanca najbolje je moguće stanje. Ona podrazumijeva uklanjanje više stakleničkih plinova iz atmosfere nego što ih se u nju ispušta.
Zašto se uključiti u utrku prema nultoj stopi?
Čista je energija u posljednjih nekoliko godina postala raširenija, a brojne svjetske vlade donose zakone povezane s klimom. Ipak, promjene se ne odvijaju dovoljno brzo, a emisije ugljika se povećavaju. Planet je u takvoj situaciji da je međuvladin panel o klimatskim promjenama pod okriljem Ujedinjenih naroda (IPCC) proglasio „uzbunu za čovječanstvo”.
Budući da su klimatske promjene hitan globalni problem, mora se pronaći agresivno rješenje koje će prihvatiti stanovništvo, vlade i gospodarstvo diljem svijeta. Vodstva nekih država i pojedine tvrtke već su preuzeli obaveze vezane uz klimatske promjene, ali to nije dovoljno da bi se temperatura na planetu zadržala na razini koja će održavati život kakav poznajemo.
Znanstvenici i međuvladina tijela slažu se da je zaustavljanje globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzija iznad razine iz predindustrijske epohe od ključnog značaja. Da bi se to postiglo, do kraja ovog desetljeća bit će potrebni drastični rezovi emisija. To je kratko vremensko razdoblje, stoga poziv Ujedinjenih naroda na zajedničko djelovanje nosi naziv Utrka do nule.
Da bi Utrka do nule uspjela zaustaviti klimatske promjene, globalne emisije ugljika moraju se prepoloviti do 2030. godine i doseći nultu stopu do 2050. Taj pothvat neće biti nimalo jednostavan, ali će donijeti velike plodove.
Uloga privatnog sektora u postizanju nulte stope emisija
Ljudske su inovacije dovele planet do ove prekretnice, pa nas od nje mogu i udaljiti. Prije industrijske revolucije, krajem osamnaestog stoljeća, CO2 i druge stakleničke plinove u atmosferi upijali su površina oceana, šume i druga vegetacija, kao i tlo. Ljudska strast za novim načinima obavljanja poslova dovela je do promjene krajolika i sagorijevanja veće količine fosilnih goriva.
Možemo napraviti još jednu promjenu načina na koji radimo stvari. A iako borba protiv klimatskih promjena traži suradnju pojedinaca, tvrtke iz privatnog sektora raspolažu resursima za ostvarivanje mnogo većeg i bržeg učinka.
Privatne se tvrtke moraju povezati i brzo djelovati. One ne samo što moraju smanjiti svoje emisije ugljika, nego i razvijati nove održive tehnologije i proizvode usklađene s nultom stopom emisija, putem čije će upotrebe korisnici moći dati svoj obol.
Budući da velik dio globalnih emisija ugljika potječe od prijevoza i industrije, može se pouzdano reći da se one ne mogu smanjiti bez promjena diljem privatnog sektora. Tvrtke iz cijelog svijeta zajednički mogu pomoći pri stvaranju globalnog gospodarstva s nultom stopom emisija.
Tko već pozitivno pridonosi?
Svaki se korak prema nultoj stopi računa, posebno kada je riječ o hvatanju ukoštac s najzastupljenijim stakleničkim plinom, CO2. Tisuće tvrtki iskoračile su na put smanjenja emisija ugljika te se pridružuju diskusiji o tome kako mogu učiniti još više. Ovisno o fazi tog putovanja u određenoj tvrtki ili ustanovi, značenje inicijative za nultu stopu emisija može biti drukčije. Ono može podrazumijevati ugradnju energetski učinkovitijih žarulja, iskorištavanje prednosti vladinih programa kojima se podržavaju opcije čiste energije ili prelazak na električna vozila za vlastite potrebe prijevoza.
Međutim, oni koji mogu napredovati brže i stići dalje, moraju to i činiti.
Nekoliko najvećih svjetskih tvrtki usvojilo je agresivnije ciljeve u pogledu nulte stope emisija, usklađene s Pariškim sporazumom i Inicijativom za znanstveno utemeljene ciljeve (SBTi). Te tvrtke, koje predstavljaju 38 bilijuna USD globalnog gospodarstva, predane su cilju da nulta stopa postane standard poslovnog svijeta.
Otprilike petina velikih tvrtki iz cijelog svijeta koje kotiraju na burzama, uključujući Microsoft, Apple, Ford, Amazon, CVS Health, AT&T i Sony, obvezala se na ciljeve u pogledu smanjenja emisija koji udovoljavaju SBTi-jevoj strogoj definiciji ciljeva usklađenih s nultom stopom emisija. Svaka od tih tvrtki zadala si je ambiciozan cilj postizanja nulte stope emisija do 2050. ili prije, a sve ih se više svakodnevno pridružuje.
Postoje i tvrtke koje drugima približavaju kompenzacije ugljika putem potpore nastajućem tržištu uklanjanja ugljika. Microsoft, Google, Apple, Delta, Meta, Shopify i Stripe svi redom stavljaju kompenzacije ugljika u žarište svojih strategija za nultu stopu emisija.
Mapirajte svoj jedinstveni put do nulte stope emisija
Zbog razmjera problema s klimatskim promjenama put do nulte stope emisija može se doimati zastrašujućim. Bilo da ste tek naučili što je nulta stopa emisija ili da ste već započeli sa smjelim promjenama s ciljem neutralizacije vlastitog ugljičnog otiska, primijenite ova tri načela na svoj sljedeći korak u borbi za zaustavljanje klimatskih promjena.
Make reaching net zero a critical objective.
For the world to reach net zero, businesses in every sector, in every industry, in every country need to make reducing emissions a priority and be accountable for keeping their commitments. No matter the size of your business, give sustainability initiatives high priority in your iterative planning cycle.
What is a net-zero emissions strategy that works? One that is transparent, detailed, and innovative. Check out the ways that Microsoft is approaching sustainability to get ideas about how you can make a difference.
Measure and track your carbon emissions.
You can’t change what you don’t measure. When you collect and analyze data about your energy use across your operations, you’ll begin to see opportunities to change things for the better. It will also help you to remain accountable to your net-zero emissions targets.
To calculate your carbon footprint and estimate how cloud-based technologies can help reduce your energy demand, try the Emissions Dashboard for Microsoft 365. You can use it to track direct and indirect emissions related to your cloud use and across your value chain.
Engage others in your climate change commitments.
Everyone will have to change the way they do things in order to get to net zero. Start conversations with your partners upstream and downstream of your operations to build a sustainable value chain and encourage climate impact transparency within it.
You should also consider becoming part of society’s broader discourse on science-based paths that accelerate our collective impact on the health of the 1827environment.
Istražite rješenja za održivost
Microsoft Cloud for Sustainability objedinjena je platforma koja tvrtkama iz svih sektora omogućuje pozitivan utjecaj na okoliš. Pripadna rješenja ubrzavaju napredovanje tvrtki i ustanova na putu do nulte stope putem evidentiranja, prijavljivanja i smanjivanja emisija.
Pratite Microsoft