Trace Id is missing
Microsoft izveštaj o digitalnoj bezbednosti

10 ključnih uvida iz Microsoft izveštaja o digitalnoj bezbednosti za 2024. godinu

Ružičasto-beli vrtlog na ljubičastoj pozadini sa belim tačkama.

Jedinstvena perspektiva korporacije Microsoft oblikuje top 10 uvida u kibernetičku bezbednost

Microsoft izveštaj o digitalnoj bezbednosti za 2024. godinu, koji istražuje složeno, izazovno i sve opasnije okruženje kibernetičkih pretnji, ostvaren je zahvaljujući jedinstvenoj perspektivi napredujućeg okruženja kibernetičke bezbednosti koju poseduje korporacija Microsoft.

Naše obimno prisustvo u digitalnom ekosistemu omogućava nam da obradimo više od 78 triliona bezbednosnih signala dnevno, što nam daje neprevaziđene uvide u globalne kibernetičke pretnje. Ovu tačku gledišta obogaćuju naša saradnja sa 15.000 specijalizovanih partnera i stručnost 34.000 inženjera posvećenih bezbednosnim inicijativama koji rade ekvivalentno punom radnom vremenu.

Nadgledamo preko 1.500 jedinstvenih rizičnih grupa, uključujući aktere nacionalnih država kao i grupe za kibernetički kriminal. Naš detaljan Microsoft izveštaj o digitalnoj bezbednosti ispituje ključne trendove i nove izazove. Na osnovu najnovije analize u ovom izveštaju, identifikovali smo deset značajnih istaknutih stavki i napravili pojednostavljenu listu Top 10 uvida, koja nudi sažet rezime najvažnijih osvrta za 2024. godinu.

I pored povećanja susreta vezanih za ransomver za 2.75 puta, napadi koji dostignu fazu enkripcije su se kroz dve godine smanjili tri puta usled automatskog ometanja napada. Od onih napada koji jesu dostigli fazu otkupa, preko 90% njih je koristilo nekontrolisane uređaje kao inicijalnu tačku ulaska ili za daljinsko šifrovanje. Ovo se često dešava zato što tim uređajima fale ispravne bezbednosne mere.

Glavni zaključak: Organizacije moraju da prioritizuju upravljanje svim uređajima vezanim na mrežu kako bi sprečili napade rensomvera. Uključivanje uređaja u sisteme upravljanja ili isključivanje onih koji nisu kontrolisani je od ključne važnosti. Pored toga, ojačavanje odbrana protiv društvenog inženjeringa i krpljenje ranjivih tačaka može da dodatno zaštiti mreže od inicijalnih pokušaja ulaska.

Saobraćaj tehnoloških prevara je skočio u odnosu na 2021, prevazilazeći rast malvera i phishing aktivnosti. Većina tehnoloških prevara potiče od zlonamernih reklamnih platformi, eksploatacije korisnika kroz lažne usluge podrške, kriptovalutne prevare i obmanjivačke ekstenzije za pregledač.

Glavni zaključak: Da bi pomogle u zaštiti protiv tehnoloških prevara, organizacije mogu da uvedu blok liste za poznate zlonamerne domene i kontinuirano ih ažuriraju da bi ostale ispred napredujućih taktika prevara. Pored toga, korišćenje AI modela za otkrivanje i signala na strani klijenata mogu da unaprede brzinu i efikasnost identifikovanja i neutralisanja pretnji od tehnoloških prevara.

Napadi zasnovani na lozinkama dominiraju pretnjama po identitet, koristeći predvidiva ljudska ponašanja poput slabih šifri i njihovog ponovnog korišćenja. Dok se usvajanje višestruke potvrde identiteta penje na 41%, napadači menjaju taktike, ciljajući na infrastrukturu i koristeći posredničke (AiTM) phishing napade i krađu tokena.

Glavni zaključak: Tranzicija na metode potvrde identiteta koje su otporne na phishing i nemaju lozinke, kao što su pristupni ključevi. Unapredite nadgledanje uz otkrivanje pretnji koje koristi veštačku inteligenciju i osigurajte pristup jedino sa kontrolisanih uređaja. Obezbedite vašu infrastrukturu identiteta tako što ćete upravljati dozvolama za pristup i povući aplikacije koje ne koristite.

Ove godine, zlonamerni akteri vezani za države doveli su do mućenja granica korišćenjem kriminalnih alatki i taktika. Severnokorejski hakeri su ukrali više od 3 milijarde USD u kriptovalutama od 2017. godine, finansirajući državne inicijative poput nuklearnih programa. Microsoft je identifikovao aktivne severnokorejske grupe zlonamernih aktera koje targetiraju kriptovalute i primenjuju ransomver, demonstrirajući rastuću saradnju između zlonamernih aktera vezanih za nacionalne države i kibernetičkih kriminalaca. Microsoft je takođe uočio ponašanje sa zamućenim granicama od iranskih i ruskih grupa zlonamernih aktera.

Glavni zaključak: Organizacije moraju da poboljšaju odbrane protiv zlonamernih aktera vezanih za nacionalne države, kao i pretnji od kibernetičkog kriminala. Uvođenje snažnih mera kibernetičke bezbednosti, praćenje naprednih neprekidnih pretnji i informisanost o razvoju taktika mogu da pomognu umanjenju rizika od ovih sofisticiranih aktera.

Tokom 2024. godine, obrazovanje i istraživanje postali su drugi po redu najugroženiji sektor na koji ciljaju zlonamerni akteri vezani za nacionalne države. Ova upustva nude vredne obaveštajne informacije i često služe kao probno polje za nove tehnike napada, poput phishinga QR šifri, koje se naširoko koristilo protiv njih počevši od avgusta 2023.

Glavni zaključak: Obrazovne i istraživačke institucije moraju da osnaže mere kibernetičke bezbednosti da bi zaštitile osetljive informacije. Implementacija snažne bezbednosti e-pošte, obrazovanje osoblja i učenika o phishing taktikama i nadgledanje neobične aktivnosti mogu da pomognu u sprečavanju ovih pretnji.

Akteri vezani za nacionalne države sve više koriste veštačku inteligenciju da bi unapredili svoje operacije kibernetičkog uticaja, koristeći sadržaj generisan veštačkom inteligencijom da bi povećali produktivnost i angažman. Iako je dosadašnji uticaj bio ograničen, potencijal veštačke inteligencije da bitno ojača ove kampanje je evidentan. Kina vodi u pravljenju slika generisanih veštačkom inteligencijom koje ciljaju na izbore, Rusija se fokusira na manipulaciju zvuka, a Iran postepeno integriše veštačku inteligenciju u sopstvene strategije.

Glavni zaključak: Organizacije i vlade moraju da ojačaju odbrane protiv operacija kibernetičkog uticaja ojačanih veštačkom inteligencijom tako što će investirati u sisteme otkrivanja koji koriste veštačku inteligenciju i unapređivanje digitalne pismenosti. Međunarodna saradnja je neophodna radi uspostavljanja normi koje regulišu korišćenje veštačke inteligencije u kampanjama kibernetičkog uticaja, pomažući da se obezbedi zaštita protiv lažnih informacija i sačuvaju demokratski procesi.

Dok veštačka inteligencija postaje integralna za kibernetičku bezbednost, vlade širom sveta traže različite pristupe u propisima da bi ohrabrili bezbedno i odgovorno korišćenje i primenu veštačke inteligencije. „Red teaming“ – simulacija neprijateljskih napada radi identifikovanja osetljivih tačaka – se razvija kao ključna praksa. Ovaj proaktivni pristup pomaže pri adresiranju potencijalnih pretnji pre nego što zlonamerni akteri mogu da ih iskoriste.

Glavni zaključak: Organizacije treba da inkorporiraju „red teaming“ u svoje AI bezbednosne protokole da bi rano otkrili i zalečili osetljive tačke. Simulacijom realnih scenarija napada, mogu da ojačaju svoje odbrane i obezbede sigurnu primenu tehnologija veštačke inteligencije. Saradnja sa državnim inicijativama i pridržavanje uz regulatorne okvire koji se razvijaju će dodatno poboljšati AI bezbednost.

Stvorena usled hitne potrebe za odbranom od sofisticiranih kibernetičkih napada, Inicijativa za bezbednu budućnost (SFI) inspirisala je Microsoft da ukloni 730.000 neusaglašenih aplikacija i 5,75 miliona neaktivnih zakupaca, znatno umanjujući površine potencijalnih napada. Ova inicijativa ističe važnost adresiranja tehničkog duga i IT-ja u senci u rapidno razvijajućem okruženju pretnji.

Glavni zaključak: Organizacije treba da primene proaktivne mere tako što će redovno ispitivati sisteme i eliminisati nekorišćene ili neusaglašene aplikacije i zakupce. Prihvatanje principa Nulte pouzdanosti i održanje sveobuhvatnog inventara sredstava neophodni su koraci za utvrđivanje sigurnosnih odbrana i pripremu za buduće pretnje.

Razvijen u odgovoru na sve veću složenost kibernetičkih pretnji, hijerarhija potreba kibernetičke bezbednosti nudi struktuirani pristup prioritiziranju bezbednosnih napora. Inspirisana Maslovljevim modelom, uzima zaštitu identiteta kao temelj i nadgrađuje je kroz bezbednost krajnje tačke, zaštitu digitalnih resursa, otkrivanje pretnji i automatizaciju. Ova slojevita strategija obezbeđuje sveobuhvatnu pokrivenost i otpornost protiv pretnji.

Glavni zaključak: Organizacije mogu da sistematski adresiraju osetljive tačke, počevši od onih najkritičnijih, tako što prate ovu hijerarhiju. Naglašavanje zaštite identiteta i korišćenje veštačke inteligencije da se ojača svaki njen sloj ojačaće sveukupno stanje bezbednosti i unaprediti mogućnost odgovora na buduće kibernetičke napade.

Kako kibernetičke pretnje postaju složenije, saradnja između država i privrede postaje neophodna. Inicijative poput Akceleratora za odbrambene inovacije za severni Atlantik (DIANA) Organizacije severnoatlantskog sporazuma (NATO) i Okruglog stola za veštačku inteligenciju, bezbednost i etiku (RAISE) naglašavaju važnost zajedničkih napora u poboljšanju kapaciteta digitalne odbrane. Ova partnerstva fokusiraju se na standardizaciju, međuoperativnost i etičko AI upravljanje radi ojačavanja nacionalne i globalne bezbednosti.

Glavni zaključak: Organizacije treba da se usključe u zajedničke napore sa državnim institucijama i privrednim partnerima kako bi ojačale mere kibernetičke bezbednosti. Učestvovanjem u inicijativama za kolektivnu odbranu i prihvatanjem međunarodnih standarda, mogu da poboljšaju sopstvenu otpornost protiv kibernetičkih pretnji koje se razvijaju i doprinesu globalnoj stabilnosti.

Srodni članci

Microsoft izveštaj o digitalnoj bezbednosti za 2024. godinu

Izdanje Microsoft izveštaja o digitalnoj bezbednosti za 2024. godinu proučava evoluciju kibernetičkih pretnji od strane državnih zlonamernih grupa i aktera kao kibernetičkih kriminalaca, pruža nove uvide i smernice za poboljšanje otpornosti i jačanje odbrana i ujedno istražuje sve veći uticaj generativne veštačke inteligencije na kibernetičku bezbednost.

Zdravstveni sektor SAD-a u opasnosti: Jačanje otpornosti protiv ransomver napada

Kada ransomver napadne zdravstveni sektor, prognoza može biti ozbiljna: odloženi tretmani, kompromitovani medicinski uređaji, a što je najvažnije, ugrožena briga o pacijentima. Saznajte kako se zaštititi od ovih napada i osigurati bezbednost pacijenata, kao i nesmetano funkcionisanje bolnice.

Obrazovanje pod napadom

Naučite više o izazovima u kibernetičkoj bezbednosti sa kojim se suočava obrazovni sektor. Otkrijte zašto je obrazovni sektor postao treća najčešće ciljana industrija za kiber napade i saznajte šta IT i stručnjaci za bezbednost u obrazovnom sektoru mogu učiniti da kreiraju sigurnije okruženje.

Pratite Microsoft bezbednost